Rezultati istraživanja GfK Croatia pokazuju da 84 posto građana smatra da "političari" ne zaslužuju povlaštenu mirovinu, a dvije trećine iskazuje zabrinutost za svoja primanja u starosti.

ZAGREB, 28. srpnja 2010 - U Hrvatskoj danas ima 13 aktivnih vrsta povlaštenih mirovina a gotovo najveću pažnju javnosti privlače tzv. saborske mirovine, one koje dobivaju osobe koje su neko vrijeme bile na političkim funkcijama ili su bili članovi vlade i sl. Sadašnjih 1,15 milijuna umirovljenika, ili 1,28 umirovljenika na jednog aktivnog radnika, unosi sve više pomutnje u socijalnu sferu u Hrvatskoj.

Evo mišljenja građana: - političke funkcije ne mogu biti podloga za povlaštene mirovine, uvjeti za stjecanje mirovine političara trebaju biti jednaki kao za sve, utemeljeni na radu i plaćanju doprinosa 84 % - političke funkcije trebaju biti među kriterijima za povlaštenu mirovinu 6 % - ne zna, ne može se opredijeliti 10 % Da nema nikakvih razloga da ljudi koji su bili na političkim funkcijama imaju mirovinu po drukčijem / povoljnijem sustavu od onih koji su odradili svoj radni vijek ističe najviše ispitanika u Dalmaciji (89%), Zagrebu s okolicom (88%), tu su i sve dobne skupine starije od 25 godina (86 do 89%), a tako misli i većina sa srednjim i visokim obrazovanjem (oko 87%).

Drugo se pitanje odnosilo na osobnu zabrinutost građana vezanu uz njihova primanja "u starosti" - smatrate li da Vam mirovina sada, ili ona koju očekujete umirovljenjem, može osigurati pristojan život? (mišljenja su iskazana na skali od 1 - uopće nisam zabrinut do 10 - jako sam zabrinut). Dobivena je prosječna ocjena 7,0 ( kod osoba starih između 45 i 54 godine – čak 8,1) ili: - uopće nisu zabrinuti 11 % - malo su zabrinuti 23 % - dosta su zabrinuti 28 % - jako su zabrinuti 38 % Dakle, dvije trećine ispitanih iskazuje veću/veliku zabrinutost za svoja primanja nakon umirovljenja. Čak 74% sadašnjih umirovljenika brine kako će im sadašnja mirovina osigurati pristojan život (40% ih je jako zabrinuto).

Dok oko 80% umirovljenika u Hrvatskoj prima mirovinu manju od 3ri tisuće kuna ne treba čuditi iskazana zabrinutost građana. Model mirovinskog sustava svojevremeno zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti izgubio je svoj smisao.

O istraživanju: Prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n = 800); GfK CATIbus; srpanj 2010.g. 

KONTAKT:
GfK Croatia
10 000 Zagreb, Draškovićeva 54
Tel 00 385 (1) 4921 222/ext.104
Fax 00 385 (1) 4921 223